Iako su pojedini kritičari fiskalnih poteza federalne Vlade prognozirali katastrofu zbog podizanja minimalne plaće, ali i uvođenja neradne nedjelje u trgovinama, podaci Porezne uprave svojevrsni su
demanti takvih najava i predviđanja te jasno upućuju na činjenicu da se nastavio trend rasta osobne potrošnje u ovom entitetu.
Fiskalni promet
Uvidom u posljednje podatke Porezne uprave Federacije BiH vidljivo je kako je u prvom tromjesečju ove godine promet zabilježen preko fiskalnih uređaja premašio 16 milijardi maraka, točnije 16 milijardi i 31,4 milijuna maraka, dok je u istom razdoblju prošle godine potrošnja iznosila 15 milijardi i 130 milijuna maraka. Skok od 901 milijun maraka pokazuje kako je premašen svojevrsni početni šok te kako su se novčani tokovi u ovom entitetu održali u trendu konstantnog porasta osobne potrošnje. Osim rasta minimalne plaće, nedavno je napravljen i ključni korak unutar opće fiskalne reforme te su usvojene izmjene i dopune Zakona o doprinosima u Federaciji BiH kojima se zbroj stopa doprinosa umanjuje za 13,5 posto, što će, očekivanja su, rasteretiti poslodavce, ali omogućiti i daljnji porast osobnih primanja radnika. Na drugoj strani ekonomske vrijednosti, one koja se odnosi na tržište rada, vidljivo je kako je krajem ožujka broj zaposlenih veći u odnosu na kraj ožujka 2023. godine. Broj zaposlenih na dan 31. ožujka 2025. godine je 542.803, u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. ožujka 2024. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 542.715, ovaj broj je veći za 88, priopćeno je nedavno iz Porezne uprave. Ipak, kada se stanje pogleda na kraju ožujka uspoređuje sa situacijom na kraju 2024. godine, odnosno prije uvođenja povećane minimalne plaće, vidljiv je pad. Naime, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. prosinca 2024. godine iznosio je 551.452. Međutim, čini se kako se tržište rada obnavlja, a dokaz su i podaci iz travnja koji upućuju na znatniji porast broja zaposlenih koji je dosegnuo 544.442, što upućuje na zaključak kako bi ovim tempom broj zaposlenih brzo mogao postići rekord s kraja 2024. godine. A u ovoj godini namjera je kroz skup mjera aktivne politike zapošljavanja omogućiti posao za više od 10 tisuća nezaposlenih. Federalni zavod za zapošljavanje za provedbu programa u prvoj godini predvidio je 116 milijuna KM te bi planiranim programima sufinanciranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuka trebalo biti obuhvaćeno približno 10.500 nezaposlenih osoba. Federalni zavod za zapošljavanje pripremio je osam programa aktivne politike koji su koncipirani tako da su dostupni svim kategorijama nezaposlenih osoba, s posebnom socijalnom i rodnom osjetljivošću, radi zapošljavanja, planiranja dugotrajne nezaposlenosti, očuvanja i unaprjeđenja radnih sposobnosti te stvaranja uvjeta za jačanje konkurentnosti na tržištu rada.
Izmjene Zakona
Kada pak govorimo o umirovljeničkoj populaciji, njoj su prije nekoliko dana isplaćene uvećane mirovine (najniža mirovina za travanj iznosi 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša mirovina ograničena na iznos pet najnižih i iznosi 2996,40 KM). Međutim, ako proces pregovaranja s Vladom bude išao utvrđenim tempom, baš kao i analiza učinaka, u ovoj bi se godini mogla predstaviti izmjena aktualnog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koja bi promijenila način obračuna mirovine, i to kroz uvođenje rasta prosječne plaće kao jednog od dva elementa za usklađivanje. A u kojem postotku bi ovaj element sudjelovao u budućem izračunu, i dalje je nepoznato. Umirovljenici su tijekom dosadašnjih istupa tražili da rast prosječne plaće predstavlja 70 posto rasta mirovine, dok bi 30 posto činio rast potrošačkih cijena, odnosno košarice. Međutim, takvo što bi zasigurno tražilo i znatno veće iznose financijskih sredstava, tako da se razmatra da ovaj postotak ipak bude nešto niži, no i dalje dovoljan da omogući znatno više povećanje mirovine. Izvori Večernjeg lista upućeni u problematiku kažu kako su opcije da rast plaća i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija.
Drugim riječima, rast mirovine vršio bi se u visini zbroja 50% rasta prosječne plaće i 50% porasta potrošačkih cijena. S obzirom na to da je prosječna plaća rasla više od BDP-a, to bi u konačnici omogućilo značajniji rast mirovine. Važeće rješenje precizira kako se mirovine usklađuju 15. travnja svake godine tako što se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.
www.abcportal.info
