U pojedinim sarajevskim pekarnicama od jučer su povećane cijene kruha i pekarskih proizvoda, dok će u ostalima poskupjeti nakon mjeseca ramazana, i to za 10 do 15 posto. U Bijeljini će cijene u pekarnicama biti povećane od 20. veljače za 10 do 12 posto. Na području banjolučke regije zasad nisu planirana poskupljenja. Analizirajući posljednje četiri godine, kruh je poskupio čak 117 posto.
Novi udar na džepove građana. U pojedinim sarajevskim pekarnicama od jučer su pekarski proizvodi skuplji i do pola marke. Ostali pekari planiraju sljedećeg mjeseca podići cijene za 10 do 15 posto. Apeliraju na državu da smanji troškove režija i doprinosa.
“Radnik koji radi 27 godina, zar nije sramota da dobije otkaz zato što su režije 1.200 maraka, a njegova plaća 1.500? Ovakve doprinose i režije nema nijedna država u Europi i na Balkanu, sigurno”, ističe Miftar Ljušaj, vlasnik sarajevske pekarnice.
Zbog povećanja minimalne plaće i nameta, građani Bijeljine će skuplji kruh plaćati od 20. veljače. Pekarski proizvodi poskupjet će i do 12 posto.
“Štruca od 500 grama, koja je bila 1,70 KM, koštat će 1,80 KM. Mislim da je to minimalno poskupljenje koje će samo nadomjestiti novonastale troškove. Ako usporedimo s Banjom Lukom, štruca košta od 2,20 do 2,40 KM”, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Poljoprivredni proizvođači smatraju neopravdanim rast cijena kruha i pekarskih proizvoda.
“Kada je bila 50 feninga, imali smo kruh po 90 feninga i marku, a sada je pšenica 36, a kruh dvije marke. Dijete kada pođe u školu za jednu kiflu treba tri kilograma pšenice da bi kupilo najjeftiniju kiflu”, navodi predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.
Računicu da štruca kruha košta 37 feninga pekari smatraju nerealnom. Kažu da su u izračun uključeni samo troškovi sirovine, bez troškova prijevoza, plaća zaposlenih, poreza i doprinosa.
Na području banjolučke regije u sljedeća dva mjeseca nisu planirana poskupljenja.
“Od ukupne cijene koju postignemo na tržištu, plaće čine 35 posto, a sada su plaće iznosom premašile troškove sirovine. Ako se na 40 milijuna zaradi 800.000 ili milijun, kolika je zarada? Dva do tri posto od prometa. Što znači da spustimo cijenu za dva do tri posto i radimo besplatno?”, kaže Saša Trivić, vlasnik lanca pekarnica u Banjoj Luci.
U Pokretu za zaštitu potrošača ističu da je brašno tijekom pandemije bilo dvostruko skuplje, a cijene u pekarnicama nisu rasle. Sada su cijene pekarskih proizvoda udvostručene, iako je brašno od tada pojeftinilo.
“Cijena kruha doslovno je porasla za 117 posto. Prije četiri godine, 2021., kada usporedimo prosječnu plaću i cijenu kruha, mogli smo kupiti 1.017 kruhova. Ove godine za prosječnu plaću možemo kupiti 701 kruh”, ističe Admir Arnautović, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Srednja Bosna.
Građani su podijeljenog mišljenja o cijenama u pekarnicama. Dok jedni smatraju da su previsoke, drugi ih drže prihvatljivima.
Dok svi u lancu imaju svoju računicu, u Pokretu za zaštitu potrošača imaju prijedlog. Izračunali su da se kruh od jednog kilograma u kućanstvu može proizvesti za 37 feninga do 1,17 KM, ovisno o kvaliteti i količini kupljenog brašna.
www.abcportal.info
