Dronovi koji otkrivaju bolesne biljke prije nego što se simptomi mogu vidjeti golim okom, senzori koji određuju kada treba navodnjavati i digitalne klopke koje prate štetnike već postaju dio suvremene poljoprivrede. U Hercegovini se razvija i digitalna infrastruktura koja bi poljoprivrednicima trebala pomoći da smanje troškove i povećaju prinose.
Platforma AgroLife već povezuje 56 meteoroloških stanica, a planirano je i povezivanje podataka prikupljenih dronovima, digitalnim klopkama te uređajima za analizu tla i biljaka.
Ove podatke predstavio je Ivica Sivrić iz mostarske razvojne agencije REDAH na međunarodnoj konferenciji o pametnoj i preciznoj poljoprivredi, održanoj u četvrtak u Akademiji znanosti i umjetnosti BiH u Sarajevu.
Sivrić je predstavio i koncept ”Data Hub Hercegovina”, digitalne platforme koja bi objedinjavala informacije korisne poljoprivrednicima, javnim institucijama, obrazovnom sektoru i ruralnom turizmu.
Profesor Hamid Čustović upozorio je kako sama tehnologija nije dovoljna ako se prikupljeni podaci ne pretvore u konkretne odluke.
”Prava vrijednost tih tehnologija nije u samim podacima, nego u našoj sposobnosti da ih pretvorimo u kvalitetne odluke”, istaknuo je Čustović.
Koliko je digitalizacija još u početnoj fazi pokazali su i podaci iz Hrvatske, gdje se gotovo 60 posto analiziranih poljoprivrednih gospodarstava nalazi u ranim fazama digitalne transformacije, dok je samo pet posto dosegnulo najvišu fazu.
Sudionici konferencije zaključili su kako BiH do 2030. godine treba razviti digitalne karte poljoprivrednih resursa, ojačati savjetodavne službe i omogućiti širu primjenu novih tehnologija.
Konferenciju su organizirali ANUBiH, njemački GIZ i mostarski REDAH.
www.abcportal.info
