Razlozi konstantnog porasta iznosa prikupljenih na osnovi neizravnih poreza dio su kompleksne tematike koja traži detaljan i analitički pristup, pri čemu u obzir treba uzeti dva ključna elementa koja utječu na dinamiku prikupljanja sredstava od PDV-a. Prvi se veže uz ukupnu ekonomsku aktivnost svih onih subjekata koji podliježu plaćanju PDV-a, dok je drugi izravno vezan uz inflatorna kretanja, odnosno rast potrošačkih cijena.
Uvidom u podatke iz 2024. godine vidljivo je kako je država na osnovi PDV-a “ubrala” 3 milijarde maraka više u odnosu na predinflacijsku 2021. godinu. Prihodi od neizravnih poreza u 2021. godini iznosili su 8 milijardi i 445 milijuna KM, da bi godinu dana poslije, odnosno na kraju 2022. godine, iznosili 9 milijardi i 926 milijuna KM. U 2023. godini ponovno je oboren rekord te su prihodi od neizravnih poreza iznosili 10 milijardi i 640 milijuna KM, da bi protekle godine država prikupila 11 milijardi i 541 milijun KM, što je više za 901 milijun KM u odnosu na 2023.
Naravno, znatan dio sredstava vraća se gospodarstvu. Nakon što prikupi prihode od neizravnih poreza, UNO prvo vrši povrat PDV-a poreznim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat te je po toj osnovi Uprava u 2024. godini gospodarstvu vratila 2 milijarde i 91 milijun KM. Ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima (država, entiteti, Brčko). Porast prikupljenih iznosa od PDV-a poželjan je scenarij uslijed činjenice da više novca od poreza znači i bogatije proračune države i entiteta, a onda i veće mogućnosti ulaganja u različite projekte, razvojnu komponentu, kao i za socijalna davanja, uključujući i mogućnost rasta mirovina. Više novca u proračunima otvara i neke druge perspektive poput lakšeg i učinkovitijeg financiranja velikih infrastrukturnih projekata, a to u startu znači i manje dugoročnog zaduživanja po različitim osnovama. Ipak, valja navesti i kako su neizravni porezi tek jedan izvor za punjenje entitetskih proračuna; onaj drugi, znatno izdašniji, čine izravni porezi. A godina koja je pred nama također bi mogla oboriti rekorde. Uporište za takvu tvrdnju pronalazimo u posljednjim podacima prema kojima su prihodi od neizravnih poreza za tri mjeseca 2025. godine iznosili 2 milijarde i 751 milijun KM i veći su za 121 milijun KM ili 4,6% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, kada su iznosili 2 milijarde i 630 milijuna KM.
Uprava je u prva tri mjeseca 2025. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 540 milijuna KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva tri mjeseca 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 2 milijarde i 210 milijuna KM i veći su za 4,9% u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u prva tri mjeseca 2024. godine. U ožujku 2025. godine prikupljeno je 950 milijuna KM neizravnih poreza, što je za 77 milijuna KM ili 8,8% više u odnosu na ožujak 2024. godine. Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Željko Šain u razgovoru za Večernji list ističe kako podaci o visinama naplata neizravnih poreza upućuju na dva elementa. Prvi je bolja naplata poreza, što je svakako poželjno jer upućuje na sve manje utaje.
Deflatorni alati
Drugi element su inflatorna kretanja, odnosno porast potrošačkih cijena. Profesor Šain ističe kako bi u svrhu sagledavanja stvarnog stanja trebalo koristiti deflatorne alate, odnosno čimbenike koji bi iz formule izbacili utjecaj povećanja cijena, odnosno inflatorne elemente na realnu veličinu iznosa prikupljenih poreza. Tek bismo tada mogli imati realnu sliku stanja.
www.abcportal.info
