Voće i povrće bilježi rekordne cijene, zbog čega mnogi potrošači u širokom luku zaobilaze tezge na tržnicama na kojima se prodaje ova roba.
Slično je i s prodavaonicama, gdje se ne zna što je skuplje – od paprika, preko češnjaka pa do grožđa i jagoda. Cijene na tržnicama također su nepristupačne za veliku većinu potrošača, koji na tim mjestima sve više razgledaju, a sve manje kupuju.
Jagode su bogate vitaminima, mineralima, vlaknima i spojevima s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, imaju širok spektar prednosti za naše zdravlje. Počela je njihova sezona, ali, nažalost, astronomske cijene učinile su ih luksuzom za veliki broj građana. Na tržnicama kilogram jagoda stoji i po 10 KM, dok domaće idu i do nevjerojatnih 18 KM. U prodavaonicama kilogram se prodaje i po 14 KM… Ovako visoke cijene razlog su što mnogi kupci mogu samo gledati ovo voće ili kupiti tek nekoliko stotina grama… Početkom ožujka pakiranje od 250 grama “običnih” jagoda u trgovinama koštalo je nevjerojatnih 5,50 KM. – Jagode su zaista preskupe. Kako uvozne tako i domaće, čija cijena, čini mi se, nikad nije bila viša. Pa, za 10 KM, ako malo dodate, možete kupiti kilogram svinjskog buta, koji u trgovinama stoji 12 – 13 KM?! Naravno da se više isplati kupiti kilogram mesa od kojeg se mogu napraviti tri ručka, nego kilogram jagoda – kaže jedna kućanica. S njom se slaže i umirovljenik koji je ostao zatečen cijenom ovog za mnoge omiljenog voća. – Znam da je riječ o voću koje nije jeftino, posebno što mu još nije sezona. Ali da kilogram domaćih jagoda stoji 18 KM, ni u snu nisam mogao zamisliti. Kad mi je prodavačica rekla koliko koštaju, najprije sam mislio da ne čujem dobro. Kad je ponovila, samo sam zahvalio i krug nalijevo. Pa, za taj se novac može kupiti kilogram nekog mesa i napraviti tri ručka?! – kaže. Na tržnicama su prilično skupe i neke druge vrste voća. Iznimno visoku cijenu drži i bijelo grožđe, koje na tržnicama stoji od 12 do 15 KM. Kilogram ananasa stoji 6 KM, dok se za kilogram naranči, kivija ili krušaka mora izdvojiti 5 KM. I povrće ove godine također bilježi iznimno visoke cijene… Rajčica se na tržnicama prodaje po 5, a crvena i žuta paprika stoje čak 7 KM po kilogramu. Po 8 KM za kilogram treba izdvojiti za peršin, brokule, celer i cherry rajčice, dok kelj košta 6, a cvjetača 5 KM. Cijena krumpira je od 1,50 do 2 KM, crvenog luka od 2 do 3 KM, a zelene salate od 4 do 5 KM. Češnjak je od 12 do 15 KM, kod nekih prodavača čak i više, čemu je posvjedočio umirovljenik iz Mostara. – Na jednoj od tezgi vidio sam dobar češnjak i prišao da vidim koliko košta. Malo je reći da sam ostao u šoku kad je trgovac izustio cijenu od 27 KM za kilogram. Cijenu je pravdao time da on svoj kvalitetni češnjak ne može prodavati po cijeni koju imaju drugi trgovci s lošijom robom. Jest dobar, ali je, u najmanju ruku, nerealno dati 27 KM za kilogram češnjaka – komentira ovaj umirovljenik.
Ogroman rast cijena
U jeku političke nestabilnosti, kojoj svjedočimo iz dana u dan, nastavlja se priča o borbi za osnovnu egzistenciju. Podatak da je potrošačka košarica dosegnula iznos od 3166,30 KM je zabrinjavajući. Građani se nalaze između dvije nepremostive točke – niskih plaća i neprestano rastućih životnih troškova. Rast cijena u BiH nerazmjeran je u odnosu na zemlje EU-a. Ekonomski podaci za razdoblje od 2021. do 2024. otkrivaju alarmantnu razliku u rastu cijena. Od 2021. do 2024. cijene hrane u zapadnoj Europi po nekim su pokazateljima porasle od 30 do 40 posto, u BiH od 100 do 400 posto. Ne morate biti doktor ekonomije kad živite u zemlji u kojoj je donedavno minimalna plaća bila 600 KM, a potrošačka košarica 3000, ne treba vam doktorat da vidite kako to apsolutno ne može funkcionirati. Činjenica je da su visoke cijene i neprestana borba za dostojanstven život već godinama bosanskohercegovačka sumorna realnost. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za siječanj ove godine iznosila je 1546 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 48,83%, a minimalnom plaćom 31,58%.
