Najnovija mapa nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu donosi jasnu liniju razgraničenja na Balkanu. Dok su pojedine republike bivše Jugoslavije uspjele da se približe europskom prosjeku ili ga čak nadmaše, drugi dio regiona i dalje se bori sa dvocifrenim stopama nezaposlenosti i sporim ekonomskim reformama. Podaci za BiH su zabrinjavajući.
Iako su sve zemlje regije nekada dijelile sličan gospodarski sustav, današnji podaci ukazuju na ogromne razlike u dinamici tržišta rada.
Kada se analizira prostor bivše Jugoslavije, slika je podijeljena na četiri jasne kategorije:
Slovenija, Regionalni predvodnik: Sa stopom nezaposlenosti od manje od četiri posto, Slovenija nastavlja da dominira kao najstabilnije tržište rada u regionu, parirajući najrazvijenijim zemljama EU poput Češke.
Hrvatska, Stabilan rast: Hrvatska bilježi odličnih 4,5 posto, što je svrstava među uspješnije države jugoistočne Europe i potvrđuje pozitivan trend privlačenja investicija i stabilizacije tržišta.
Srbija, Pozitivni pomaci uz zaostatak: Srbija se nalazi u sredini sa stopom od blizu devet posto. Iako je u boljoj poziciji od južnih i zapadnih susjeda, Srbija i dalje kaska za standardima Hrvatske i Slovenije, dok je skoro izjednačena sa zemljama poput Španjolske (9,8 posto).
BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, Kritična zona: Na dnu liste nalaze se Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, koje sve bilježe nezaposlenost iznad 11 posto. Ovi podaci ukazuju na to da je ovaj dio regije i dalje najosjetljiviji na ekonomske potrese i da su potrebne hitne i duboke tržišne reforme.
Kako Balkan stoji u odnosu na Europu
Da bi se razumjela pozicija našeg regiona, važno je pogledati i ostatak kontinenta. Najniže stope nezaposlenosti u Europi bilježe Poljska (2,2 posto) i Češka (3,1 posto), koje praktično nemaju problem sa viškom radne snage. Na drugom kraju skale, pored balkanskih država, nalazi se Ukrajina sa 12 posto, što je direktna posljedica ratnih okolnosti i razrušene infrastrukture.
Podaci za 2026. godinu jasno pokazuju da geografska blizina ne garantira ekonomsku sličnost. Jaz između četiri posto u Sloveniji i 11 posto u Bosni i Hercegovini najbolje oslikava različite brzine kojima se države bivše Jugoslavije kreću ka europskim ekonomskim standardima, prenosi Telegraf.
www.abcportal.info