Kad zemlja ima deficit tekućeg računa, ona uvozi više roba i usluga nego što ih izvozi, a taj neto uvoz mora se platiti trajnom predajom novca izvan državnih granica
Njemačka, Irska i Nizozemska predvode Europu po suficitu tekućeg računa platne bilance za drugo tromjesečje prošle godine. S druge strane, Rumunjska ima najveći deficit od 7,7 milijardi eura, a slijede je Francuska sa 6,1, Turska s minusom od 5,4 milijarde eura, Grčka s 4,5 i Finska s dvije milijarde eura. Hrvatska bilježi umjeren deficit od 1,1 milijardu eura, dok većina zemalja središnje i istočne Europe ima blizu nulte bilance ili male deficite i suficite.
KAKO SE RAČUNA STANJE RAČUNA
BiH se u ovom društvu može pohvaliti jednim od najmanjih deficita, svega 0,3 milijarde eura. Toliko, primjerice, ima i Bugarska, dok niži deficit bilježi samo Sjeverna Makedonija, 0,1 i 0,2 milijarde eura. Što to zapravo govori o ekonomskim kretanjima i položaju Bosne i Hercegovine u okruženju i europskom društvu u cjelini? Naime, svaka država s jedne strane izvozi, a s druge uvozi robe i usluge. Osim toga, devize u državu stižu i odlaze po osnovi stranih mirovina, radničkih doznaka i donacija te drugih oblika transfera. Sve pobrojene transakcije zahtijevaju ili plaćanje inozemstvu ili uplate iz inozemstva, a to vodi formiranju platne bilance. Kada se zbroje robna bilanca (izvoz roba minus uvoz roba), bilanca usluga (izvoz usluga – uvoz usluga) i kada se na to dodaju, u neto iznosu, strane mirovine, radničke doznake i drugi transferi, dobije se tekući račun platne bilance. Dakle, stanje tekućeg računa platne bilance dobije se kada se sve uplate iz inozemstva oduzmu od svih isplata prema vani. Ako je ova razlika negativna, zemlje imaju deficit, u suprotnom je riječ o suficitu tekućeg računa. BiH je, pokazuju to brojevi, “u minusu” 300 milijuna eura. Kad zemlja ima deficit tekućeg računa, ona uvozi više roba i usluga nego što izvozi, a taj neto uvoz mora se platiti trajnom predajom novca izvan državnih granica. Posljedično, svaki višak plaćanja inozemstvu stvara i čuva radna mjesta vani, a gasi radna mjesta u zemlji koja ima deficit tekućeg računa. Takav je slučaj i s BiH. Kao što je poznato, BiH mnogo više uvozi nego što izvozi roba te to je očito i na policama trgovina. Ako su na tim policama proizvodi iz drugih država, onda je to najvećim dijelom prihod strane, a ne domaće industrije. Domaća maloprodaja uzima tek trgovačku maržu, a država porez na promet. I to je sve. Ostatak novca odlazi u inozemstvo, a analitičari upozoravaju da za novcem odlazi i radna snaga. To što ima mnogo većih deficita od našeg je dobro, ali treba imati u vidu i male brojeve specifične za male ekonomije, kakva je BiH. U cjelini gledano, gospodarski rast u prvom tromjesečju 2025. usporio je na 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, potaknut rastom plaća i doznaka. Taj rast bio je ograničen smanjenom vanjskom potražnjom i domaćom političkom nestabilnošću. Deficit tekućeg računa nastavio je rasti tijekom istog razdoblja, dok je inflacija u srpnju 2025. dosegnula 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, potaknuta povećanjem realnih plaća i ekspanzivnom fiskalnom politikom.
PODACI ZA REGIJU I RAZLIKE
Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) predviđa da će rast realnog BDP-a iznositi 2,2 posto u 2025., a porast će na 2,7 posto u 2026. Značajni rizici proizlaze iz smanjenja industrijske proizvodnje, povećane trgovinske nesigurnosti, usporavanja europske ekonomije, volatilnosti na tržištima roba i nastavka političkih napetosti. Očekuje se da će gospodarski rast na zapadnom Balkanu ostati skroman u sljedeće dvije godine. Projekcije pokazuju da će regija rasti u prosjeku 2,7 posto u 2025., a porast će na 3,2 posto u 2026. jer stalna globalna neizvjesnost i slaba potražnja EU i dalje opterećuju izvoz, trgovinu, ulaganja i doznake.
Ekonomije ovisne o turizmu, poput Albanije i Crne Gore, posebno su pogođene neizvjesnošću na tržištima EU-a, dok se zemlje usmjerene na izvoz, poput Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije, suočavaju sa sporijim rastom trgovine. Brojke nisu dobre, ali sve ovisi o tome iz kojeg kuta se promatra. Tako i deficit tekućeg računa i gospodarski rast bolje izgledaju kad se promatraju u usporedbi s najgorima u Europi.
www.abcportal.info
