Rast ZHŽ-a tema je o kojoj se redovito govori, a što potkrepljuju i konkretne brojke koje se, ovisno o prigodi, izbacuju u javnost.
Po brojkama, ZHŽ je jak, odmah je iza Sarajevske županije, kojoj je snažan vjetar u leđa činjenica da je Sarajevo glavni grad ove države, pa je zato i financijski agilniji.
– Zapadnohercegovačka županija ostvaruje najveći profit po zaposleniku u Federaciji BiH, koji iznosi 28.193 marke, što je 1,5 puta više od federalnog prosjeka. Izvoz je porastao za 3,4 posto i dosegnuo 1,3 milijuna maraka, odnosno 14.168 KM po stanovniku.
U 2023. godini zabilježen je rast turizma, dok su ukupne investicije višestruko povećane. U 2024. godini zabilježen je najveći rast javnih prihoda u Federaciji BiH, i to u ZHŽ-u s povećanjem od 11,25 posto. Posebno ohrabruje i pozitivan trend prirodnog prirasta, kao i određeni broj povrataka u ZHŽ. Primjerice, 68 osnovnoškolaca iz obitelji koje su se vratile iz inozemstva upisano je u škole županije – govorio je Čović na posljednjem forumu. Ide se jako s mjerama, pa se i učenike želi što uspješnije uključiti u stvarni život, u posao iz školskih klupa ako ne žele nastaviti obrazovanje, ali da u tom poslu budu stručni, predani i dobro plaćeni.
– Ovo je prva županija u BiH koja omogućuje učenicima školovanje po sustavu Austrije i Njemačke, takozvano dvojno obrazovanje, a plan je primjena ovog modela od iduće školske godine – kazao je Čović i napomenuo što se još radi u županiji.
– Poticaji za poduzetništvo, poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam. Značajna sredstva ulažu se u razvoj gospodarskih sektora. Digitalizacija javne uprave proces je koji je već započet kako bi se povećala učinkovitost i transparentnost administrativnih usluga. Tu su i infrastrukturni projekti. Osim toga, u Zapadnohercegovačkoj županiji provodi se niz projekata financiranih iz europskih fondova, a u nadolazećem razdoblju očekuju se i dodatna sredstva iz Europske unije.
– Ta inflacija je proteklih nekoliko godina ostavila i ostavlja i dalje poprilično dubok trag.
Prije svega, na našem životnom standardu, a gospodarstvenici i vi jako dobro znate da je ostavila i ostavlja trag i na vašim ne samo financijskim izvješćima nego na svakodnevnom poslovanju. Nema jedinstvene formule, ali tu je ona poveznica gospodarstva i države. Mi moramo imati jače gospodarstvo, a u isto vrijeme da bi gospodarstvo moglo rasti, demografija je možda jedan od ključnih izazova i na neki su način te dvije posude povezane. Mora se raditi na tome da se nađe rješenje da stvorimo pozitivnu spiralu u pozitivnom smjeru. Da jedni drugima ne budemo kočnica, nego da budemo pokretačka snaga – naglasio je. Kazao je i kako mu je, dok je bio ministar financija, u fokusu bilo gospodarstvo te da, uz financijsko rasterećenje, gospodarstvenicima treba i administrativno.
Stvarati poveznicu
Također, kazao je da 2025., kao ni jedna godina prije, a ni jedna godina nakon, neće biti lagana. – Ali, Bože moj, sa svim tim izazovima moramo se nositi, ali isto tako otvoriti i nove prilike koje su ispred nas. Mislim da smo u proteklih nekoliko godina sami sebi pokazali da možemo nekad bolje funkcionirati kad su krizna vremena. Treba raditi i stvarati dobru poveznicu između javnog sektora i gospodarstva – naveo je, među ostalim, Marić. ZHŽ, što i brojke sugeriraju, među prvima nastoji primijeniti dobre prakse, a to treba činiti i ubuduće.
www.abcportal.info
