Sarajevo je, po prosječnoj koncentraciji PM 2,5 čestica, glavni grad s najlošijom kvalitetom zraka u Europi u 2024. godini. Slijede ga Skoplje, Beograd i Podgorica, dok se Zagreb nalazi na 11. mjestu, pokazalo je istraživanje provedeno tijekom prošle godine.
Osim toga što nosi titulu najzagađenijeg grada u Europi, glavni grad Bosne i Hercegovine početkom ove godine našao se na vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu s indeksom kvalitete zraka od 501. Slijedila je Dhaka, glavni grad Bangladeša, s indeksom kvalitete zraka od 199, a slične indekse imali su i indijski Delhi i kineski Šangaj.
Od gradova u regiji, kada je u pitanju svjetska lista najzagađenijih gradova, početkom ove godine Priština se našla na 12. mjestu s indeksom od 17, Skoplje je 15. s indeksom 161, a oba ta grada imaju zrak u kategoriji “nezdravo”. Da problem zagađenosti zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine raste iz godine u godinu, potvrđuju i podaci o broju umrlih osoba. Naime, od posljedica zagađenosti zraka godišnje u BiH u ranoj dobi umre u prosjeku 3300 ljudi, podaci su Svjetske banke. Najveći broj tih smrtnih slučajeva odnosi se upravo na Sarajevo. Stručnjaci upozoravaju na nužnost hitnih akcija kako bi se izbjegla katastrofa Velikog smoga i očuvao dašak vjetra koji život znači.
Očuvanje ventilacijskih koridora, prelazak na čišće energente i smanjenje gužvi u prometu nameću se kao imperativ za rješenje aerozagađenja.
U cilju upozoravanja na problem prevelike zagađenosti zraka u Sarajevu te uzročnika koji dovode do ovakve situacije, profesor na sarajevskom Strojarskom fakultetu Azrudin Husika i Vedad Suljić iz Regionalnog centra za informiranje i obrazovanje iz održivog razvoja za jugoistočnu Europu još 2019. godine izradili su publikaciju “Prioritetne mjere za unaprjeđenje kvalitete zraka u Sarajevskoj županiji”. U navedenoj publikaciji tri su ključna uzroka prevelike zagađenosti ovog dijela Bosne i Hercegovine – zemljopisni položaj, promet te korištenje krutih goriva za grijanje.
Način grijanja objekata naveden je kao ključni uzrok ovog problema. – Korijen ovog uzroka često je povezan s ekonomskim standardom, za koji se smatra da je često nedovoljan da građani priušte okolišno prihvatljivije energente (npr. plin, pelet).
Međutim, nelegalna gradnja često je uzročnik velikih potreba za energijom za grijanje, što podrazumijeva korištenje ugljena i posljedično velikih emisija iz kućnih ložišta. Vlasnici neučinkovitih kuća (često bez ikakve fasade) ne mogu sebi priuštiti korištenja plina zbog visokih troškova koji su prouzročeni, prije svega, zbog velikih potreba, a manje zbog njegove cijene – navedeno je. Kada je riječ o zemljopisnom položaju, određen broj stručnjaka smatra da topografske karakteristike, tj. prirodno nepovoljan položaj (kotlina), imaju značajan utjecaj na stanje kvalitete zraka.
U publikaciji se dalje navodi kako složena struktura terena također utječe na planiranje i razvoj infrastrukturnih projekata (visokogradnja i niskogradnja) te se smatra da to nije usklađeno s kapacitetima i potrebama sarajevske kotline.
Promet je također jedan od značajnih zagađivača. Kako je navedeno u publikaciji, osim sve većeg broja vozila, problem je u starom voznom parku (privatna vozila i javni gradski prijevoz).
Kao način za smanjenje zagađenja zraka, u ovoj se publikaciji, među ostalim, predlaže: reguliranje korištenja čvrstih goriva, potom poticanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, proširenje sustava daljinskog grijanja, stroži emisijski standardi za vozila u užoj gradskoj jezgri, unaprjeđenje javnog prijevoza, popularizacija električnih vozila, izgradnja zelenih površina, biciklističkih i pješačkih staza te sadnja drveća.
www.abcportal.info
