Sinoć je u Širokom Brijegu obilježena godišnjica dragovoljačka satnija „BETA”. Pripadnici te slavne širokobriješke postrojbe su kod križa u središtu grada položili vijence i zapalili svijeće za sve poginule pripadnike satnije kao i za sve poginule hrvatske branitelje iz Širokog Brijega..
Osnivanje prve dragovoljačke postrojbe i zapovjedna struktura
Sa početkom agresije na Republiku Hrvatsku 1991. godine došlo je do potrebe formiranja oružanih postrojbi u Bosni i Hercegovini. Jedna od prvih takvih postrojbi je dragovoljačka satnija „BETA“, satnija za posebne namjene. Temeljem zapovijedi kriznog stožera Široki Brijeg došlo je do osnivanja ove satnije. Satniju su sačinjavali odabrani dragovoljci iz gotovo svih dijelova Širokog Brijega. U početku je to bilo 40 bojovnika jer više nije bilo oružja. Sa dolaskom oružja i opreme satnija se svakim danom popunjavala. Kroz ovu postrojbu je prošlo 88 bojovnika, od kojih je 6 poginulo tijekom Domovinskoga rata a više ih je što teže ili lakše ranjeno. Za prvog zapovjednika i zamjenika zapovjednika imenovani su Miljenko „Mića“ Lasić i Vlado Pavković. Zapovjednik prvog voda je bio Zdravko Đolo, drugog voda Miljenko Draškić – Vekić, trećeg voda Mile Šušak. Ovdje valja napomenuti da je zapovjedništvo satnije nuđeno određenim osobama koji to nisu htjeli prihvatiti.
Obuka u Hrvatskoj i vatreno krštenje u Čepikućama
Pripadnici satnije tijekom 1991. godine redovito provode obuku i osposobljavanje bojovnika na samome terenu u diverzantskom i antiterorističkom kampu u Baškom polju, Splitu, Žumberku, Omišu i ostalim borbenim kampovima u Republici Hrvatskoj. Prvo borbeno iskustvo pripadnici ove satnije stječu u Čepikućama u Dubrovačkom zaleđu sredinom listopada. Početkom rujna 1991. satnija je bila stacionirana u Lištu, nakon toga u Timalu odakle odlaze na Galac.
Ulazak u sastav Poskok bojne i oslobađanje Mostara
5.3.1992. dolazi do formiranja Poskok bojne u čiji sastav ulazi kao druga satnija. Na Galcu ostaju sve do 11.lipnja.1992. godine gdje učestvuju u oslobađanju Orlovca, Varde, Huma te heliodroma. Sa oslobađanjem navedenih položaja satnija zauzima područje aerodroma u Mostaru gdje je bila stacionirana duže vrijeme. Satnija sudjeluje u oslobađanju planine Velež.
Doprinos u Lipanjskim zorama i raspored u elitne postrojbe
Po završetku oslobodilačke akcije lipanjske zore pripadnici ove postrojbe prelaze u druge postrojbe kao što su Kažnjenička bojna, I. i II. Gardijska brigada, Vojna policija, Specijalna policija i druge postrojbe HVO–a. izbijanjem sukoba sa Armijom BiH sudjeluju u svim borbenim oslobodilačkim akcijama diljem Herceg Bosne.
Ratni put od Kupresa do Oluje i kraj ratnih djelovanja
Pripadnici ove satnije su tijekom 1994. godine sudjelovali u oslobađanju Kupreške bojišnice, kao i u oslobodilačkim akcijama kao što su Zima, Skok 1, Skok 2, Maestral i Oluja. Prestankom ratnih djelovanja jedan dio nekadašnjih pripadnika satnije je razvojačen a većina je nastavila djelovati u sklopu Hrvatskog vijeća obrane.
www.abcportal.info
