Ulazimo u iznimno turbulentno političko razdoblje, kako zbog predizborne kampanje, tako i zbog niza događaja koji su posljednjih dana podignuli tenzije na najvišu razinu u Bosni i Hercegovini, ali i u regiji.
Lavina kaznenih prijava i slom Inzkovih i Schmidtovih zakona
Prvi događaj koji je dodatno produbio političku krizu jest smrt ratnog zločinca Ratka Mladića. Dok su Bošnjaci ovu vijest dočekali s olakšanjem i radošću, reakcije pojedinih političara – poput objave ministra obrane Zukana Heleza koji je naveo da je Mladić “krep’o” – izazvale su oštre reakcije na srpskoj strani, usmjeravajući javni prostor u novu spiralu netrpeljivosti.
Dodatno, podnošenje čak 60.000 kaznenih prijava protiv osoba iz Republike Srpske zbog veličanja Mladića jasan je pokazatelj dubokih sistemskih problema. U ovakvim okolnostima, pitanje je dana kada će vlasti u RS-u proglasiti nametnute zakone visokog predstavnika Christiana Schmidta nevažećima, što bi moglo uslijediti upravo u jeku predizborne kampanje.
Skoro da nema političara iz RS-a koji nije prijavljen, što dovođenje u pitanje rada pravosudnih institucija čini još izvjesnijim. Formiranje državne vlasti nakon izbora pod ovakvim teretom prijava čini se gotovo nemogućim misijom. Iskustva iz ranijih situacija, poput naredbi za privođenje Milorada Dodika ili Helezovih naredbi srpskim generalima povodom događaja u vojarni Kozara, pokazala su da državne institucije funkcioniraju uglavnom na papiru, dok u praksi, pri prvom međunacionalnom testu, svatko staje uz svoju stranu.
Šutnja “građanskih” opcija na fetvu muftije Dedovića
Političkoj stabilnosti nije doprinijela ni nedavna fetva muftije mostarskog Salema ef. Dedovića. Iako je riječ o potezu koji unosi dodatne podjele, izostala je reakcija i osuda takozvanih građanskih snaga i političara poput Denisa Bećirovića, Željka Komšića ili političke aktivistice a ja bih rekao građanske prevarantice Azre Zornić.
Izostanak reakcije dežurnih zagovornika “građanske BiH” još je jedan dokaz da je taj koncept u praksi samo paravan za dominaciju najbrojnijeg naroda kroz državne institucije, dok se u kriznim trenucima u prvi plan stavljaju isključivo nacionalni i vjerski interesi.
POSKOK i HNK Mostar: Udar na kulturni identitet Hrvata
Korak dalje u podizanju tenzija napravljen je objavom informacije da je POSKOK formirao predmet u slučaju izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru, a po prijavi unitarističkog udruženja Mostarski krug.
Ovaj potez doživljava se kao izravan udar na pravo hrvatskog naroda da razvija svoj nacionalni i kulturni identitet u Mostaru, što će sasvim sigurno izazvati oštar odgovor i reakciju hrvatskih političkih i društvenih predstavnika.
Eskalacija prijava koja bi mogla dosegnuti i 100.000 slučajeva, selektivno reagiranje pravosuđa, politizacija vjerskih pitanja te udar na temeljne kulturne institucije Hrvata u Hercegovini, šalju jasnu poruku o nefunkcionalnosti i budućnosti ovako uređene zajedničke države.
www.abcportal.info
