Naftovod JANAF kroz Hrvatsku ključan je za energetsku sigurnost Srbije koja veliki dio svoje nafte dobiva upravo putem njega.
Sjedinjene Američke Države nedavno su uvele sankcije najvećoj srpskoj naftnoj kompaniji Naftnoj industriji Srbije (NIS), u većinskom vlasništvu ruskog energetskog diva Gazproma. Cilj sankcija uvedenih 9. listopada, nakon čak osam odgoda od siječnja, ograničiti je sposobnost Rusije financirati rat u Ukrajini udarom na njezine energetske prihode.
Zbog sankcija, hrvatski naftovod JANAF prestao je isporučivati sirovu naftu, koja je činila otprilike 30 posto prihoda NIS-a.
Trenutačne zalihe sirove nafte u Srbiji mogu potrajati do 1. studenoga, a zalihe goriva mogle bi trajati do prosinca, no prijetnja nestašicom sve je veća kako se približava zima.
Financijski udar već je znatan – NIS procjenjuje gubitke od 18 milijuna eura do kraja godine, koji bi mogli narasti na 30 milijuna ako se kriza nastavi.
NIS je kamen temeljac srpskog energetskog sektora – opskrbljuje više od 80 posto državnih potreba za dizelom i benzinom, kao i gotovo cjelokupne količine kerozina i loživog ulja.
Sankcije su NIS-u prekinule pristup međunarodnim bankarskim sustavima, zbog čega više od 350 benzinskih postaja sada prihvaća samo gotovinu ili domaću Dina karticu.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić opisao je situaciju kao “iznimno tešku”, naglasivši kako sankcije pogađaju svakog građanina. Zemlja se suočava s proračunskim manjkom od 7 do 13 posto zbog gubitka prihoda NIS-a, a 13.000 radnih mjesta dovedeno je u pitanje.
Smanjiti ruski udio
Jedno od mogućih rješenja za izbjegavanje sankcija bilo bi nacionalizirati NIS. Razmatra se i mogućnost smanjenja ruskog vlasničkog udjela ispod 50 posto kako bi se izbjegla kvalifikacija “većinskog vlasništva”, što bi moglo dovesti do ukidanja sankcija.
Hrvatska je izrazila zanimanje za preuzimanje udjela putem svojih veza s naftovodom JANAF. Nije jedina. Navodno i azerbajdžanski SOCAR i Shell prate situaciju i razmatraju mogućnosti ulaganja.
www.abcportal.info
