Koliko su europske zemlje zadužene u odnosu na veličinu svojih gospodarstava? Odgovor otkriva velike razlike diljem EU, oblikovane prošlim financijskim krizama, državnom potrošnjom i gospodarskim rastom.
Vizualizacija, koju je izradio Aneesh Anand, rangira svih 27 država članica EU prema javnom dugu izraženom kao postotak BDP-a u drugom tromjesečju 2026., koristeći podatke Eurostata, piše Bankar.me.
Omjer javnog duga i BDP-a diljem Europe
Sljedeći popis prikazuje bruto dug opće države svake države članice EU u odnosu na njezin BDP u drugom tromjesečju 2026.
Grčka 140,8 posto
Italija 139,9 posto
Francuska 119,1 posto
Belgija 110,2 posto
Španjolska 101,4 posto
Portugal 92,5 posto
Finska 90,2 posto
Austrija 83,6 posto
Prosjek EU je 82,9 posto
Mađarska 75,6 posto
Slovenija 64,7 posto
Poljska 64,5 posto
Njemačka 63,4 posto
Slovačka 60,6 posto
Rumunjska 59,4 posto
Francuska, Belgija i Španjolska, zajedno s Grčkom i Italijom, čine skupinu od pet zemalja EU čiji javni dug premašuje vrijednost njihovog godišnjeg BDP-a. Među najvećim gospodarstvima EU, Njemačka se ističe znatno nižim omjerom duga i BDP-a od Francuske, Italije ili Španjolske.
Na drugom kraju ljestvice, Estonija ima najniži udio, s 26,1 posto, a slijede Danska i Luksemburg, gdje je ovaj pokazatelj također ispod 30 posto.
Zašto je grčki javni dug tako visok?
Visoka zaduženost Grčke uglavnom je posljedica dugoročnih fiskalnih deficita, strukturnih slabosti i krize državnog duga koja je izbila 2009. godine.
Zemlja je potom primila međunarodne pakete financijske pomoći, nakon čega su uslijedile mjere štednje i ekonomske reforme. Dugotrajna recesija smanjila je BDP, dodatno povećavajući omjer duga i BDP-a.
Iako je i dalje najzaduženija zemlja EU u odnosu na BDP, Grčka je ostvarila značajan napredak u smanjenju svog dužničkog tereta. Prema podacima Eurostata, udio njezina duga u BDP-u smanjio se za 11,2 postotna boda na godišnjoj razini, što pokazuje kako zemlja može biti visoko zadužena, a istovremeno ostvariti značajan napredak u smanjenju zaduženosti.
Zašto EU ima tako visok dug?
Teret duga u Europi odražava akumulirane obveze javne potrošnje, starenje stanovništva i vladine intervencije tijekom financijske krize 2008. i pandemije Covid-19. Ti su pritisci doprinijeli razlikama u razinama javnog i privatnog duga među gospodarstvima.
Fiskalna pravila EU općenito utvrđuju referentne vrijednosti od 60 posto BDP-a za javni dug i tri posto BDP-a za godišnji deficit. Zemlje mogu premašiti te pragove, ali se mogu suočiti s dodatnim zahtjevima za fiskalnu kontrolu i prilagodbu.
Veći troškovi kamata, obrambeni izdaci i ulaganja u infrastrukturu vrše dodatni pritisak na državne proračune diljem Europe.
Omjer duga i BDP-a koristan je pokazatelj za usporedbu zaduženosti među zemljama, iako ne obuhvaća sve čimbenike koji utječu na sposobnost zemlje da ispuni svoje obveze.
www.abcportal.info
