Transeuropska prometna mreža donosi ambiciozne planove multimodalnog prometa u Europskoj uniji, ali i šire, a u kontekstu BiH, osim cesta, u fokusu je i željeznica
Novi ambiciozni projekt danske kompanije 21st Europe pod nazivom “Starline Network” ima za cilj do 2040. godine brzim vlakovima povezati 39 destinacija diljem Europe, od Glasgowa na sjeverozapadu i Lisabona na zapadu pa do Kijeva na istoku, a ono što je zanimljivo je činjenica da projekt namjerava obuhvatiti i Bosnu i Hercegovinu. Konkretno, uvidom u kartu predloženog projekta, a koji će svakako, prema sugestijama 21st Europe, tražiti uspostavu Europske željezničke uprave, vidljivo je kako bi se brzim vlakom mogli povezati Zagreb i Sarajevo.
EU mreža
Uz ovaj prijedlog, koji dolazi iz privatnog sektora, treba uputiti na činjenicu da je Bosna i Hercegovina već uvrštena u Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), a koja, uz ostalo, predviđa i željezničko povezivanje. Jezgrena mreža uključuje najvažnije veze između velikih gradova i čvorova te mora biti dovršena do 2030. Proširena jezgrena mreža treba biti dovršena deset godina poslije, 2040. Sveobuhvatna mreža povezuje sve regije EU-a s jezgrenom mrežom i treba biti dovršena do 2050.Uz ovaj prijedlog, koji dolazi iz privatnog sektora, treba uputiti na činjenicu da je Bosna i Hercegovina već uvrštena u Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), a koja, uz ostalo, predviđa i željezničko povezivanje. Jezgrena mreža uključuje najvažnije veze između velikih gradova i čvorova te mora biti dovršena do 2030. Proširena jezgrena mreža treba biti dovršena deset godina poslije, 2040. Sveobuhvatna mreža povezuje sve regije EU-a s jezgrenom mrežom i treba biti dovršena do 2050.
Svrha infrastrukturnih zahtjeva za TEN-T mrežu je dvojaka. Osiguravaju da korisnici prometne infrastrukture mogu računati na učinkovitu, pouzdanu infrastrukturu visokih performansi gdje god se nalazili u EU, a to je važno za gospodarski razvoj i konkurentnost te koheziju EU. TEN-T obuhvaća 11 prometnih koridora, pri čemu je za BiH od osobite važnosti koridor zapadni Balkan – istočni Mediteran u kojemu smo zastupljeni kroz više oblika prometnog uvezivanja, odnosno željeznica i cestovnih pravaca, a ako se pogleda karta navedenog prometnog koridora, jasno je uočljiva pozicija koridora Vc, odnosno paneuropskog prometnog pravca koji ide od Ploča do Budimpešte. Pritom je, osim cestovne infrastrukture, ucrtana i ona željeznička koja je sve više u fokusu i u BiH, a što je bitno za naglasiti u kontekstu činjenice da ulazak u TEN-T mrežu donosi i nove mogućnosti financiranja iz europskih fondova.
U samom opisu koridor zapadni Balkan – istočni Mediteran navodi se kako je usklađenost željeznice prilično problematična na središnjem i jugoistočnom dijelu koridora i okarakterizirana je neuravnoteženom, sporom ili u nekim slučajevima nepostojećom provedbom ERTMS-a i prazninama u elektrifikaciji. Niske komercijalne brzine ostaju glavni izazov za teretni željeznički promet na velike udaljenosti. Željezničko-cestovni terminali (u budućnosti: multimodalni teretni terminali) ili ne postoje ili rade loše zbog zastarjele infrastrukture i opreme za rukovanje. A upravo je jedan od ciljeva TEN-T mreže podizanje razine sigurnosti, ali i brzine prometa, pri čemu je strateški cilj da do 2040. putničke željezničke linije na glavnoj i proširenoj osnovnoj mreži moraju podržavati vlakove koji putuju brzinama od 160 km/h ili više. Također, u fokusu je i Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS). Jedinstveni europski signalni sustav bit će postavljen na cijeloj TEN-T mreži, povećavajući sigurnost i učinkovitost željeznice.
Brza cesta
A još sredinom 2023. godine moglo se čuti i kako u prometnu mrežu ulaze i neki novi projekti iz BiH. Ministar prometa i veza BiH Edin Forto je s još pet regionalnih ministara te predstavnicima Europske komisije u svibnju 2023. na Summitu o povezivanju u Budvi potpisao dokument o unaprjeđenju karata transeuropske prometne mreže TEN-T. Projekti na ovoj prometnoj mreži imaju najveći prioritet za sufinanciranje iz fondova EU i zbog toga je dodatak novih koridora unutar BiH od krucijalnog značaja. Kada je riječ o BiH, osim brze ceste Mostar – Imotski, proširena je željeznička prometna mreža dodavanjem nastavka pruge od Novog Grada prema Hrvatskoj, pruga Čapljina – Trebinje – Nikšić – Podgorica, kao i cestovna veza od Tuzle prema Srbiji.
Drugi europski koridor koji je značajan za BiH je Rajna – Dunav, a u njemu posebno mjesto zauzima riječni promet Savom, pri čemu je od osobitog značaja projekt rehabilitacije Luke Brčko.
www.abcportal.info
