Nakon što je Narod i pravda (NiP), čiji je čelnik Elmedin Konaković prije samo nekoliko dana pokušavao disciplinirati Sabinu Ćudić iz Naše stranke zbog izjava o izbacivanju SNSD-a iz vlasti, postao glavni zagovornik tog poteza, jasno je da je riječ o političkom manevru s dalekosežnim posljedicama koji će se obiti o glavu inicijatorima, piše Večernji list BiH. Ova odluka, koja dolazi kao neočekivani zaokret “trojke”, koju čine NiP, Naša stranka i SDP, otkriva duboke unutarnje nesuglasice unutar koalicije i otvara pitanje hoće li potezi usmjereni protiv SNSD-a rezultirati raspadom koalicije na državnoj razini. Očekivanja da će smjena SNSD-ova Nebojše Radmanovića iz rukovodstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH automatski značiti izbacivanje SNSD-a iz svih državnih institucija pokazala su se kao preuranjena procjena. Ključnu ulogu u ovom raspletu odigrala je Stranka demokratske akcije (SDA), koja je glasovima svojih zastupnika omogućila Radmanovićevu smjenu. No, taj isti SDA sada jasno poručuje da neće podržati ništa što bi značilo očuvanje NiP-ove pozicije u vlasti. Politička netrpeljivost između SDA i NiP-a, koji je nastao kao rezultat raskola unutar SDA i godinama vodio iscrpljujuće političke sukobe s matičnom strankom, dodatno komplicira već napetu situaciju. Dok jedni tvrde kako je ova Radmanovićeva smjena čin “političkog pročišćenja”, skeptici upozoravaju da se zapravo radi o hiru i potezu motiviranom pod utjecajem stranih aktera. Bliski promatrači ističu da su određeni međunarodni krugovi, kako tvrde izvori iz oporbe, imali ključnu ulogu u poticanju ovog zaokreta “trojke”, pogotovo u dijelu koji se odnosi na NiP.
Inicijativa za smjenu Konakovića
U međuvremenu SDA i Demokratska fronta (DF) pokrenuli su inicijativu za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, tražeći smjenu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića. Inicijativu je potpisalo 11 zastupnika, a obrazloženje uključuje niz ozbiljnih optužbi. Konakoviću se, među ostalim, predbacuje povezanost s osobama iz narkokartela “Tito i Dino”, što, kako tvrde potpisnici inicijative, dokazuju prepiske iz aplikacije Sky i analize Europola. Uz to, ističe se kako je otkazivanje summita u Neumu krajem 2024. godine nanijelo ozbiljnu diplomatsku štetu međunarodnom ugledu BiH, a također se problematizira Konakovićevo sudjelovanje u angažiranju agentica Vijeća ministara pred Europskim sudom za ljudska prava. Kratkim, ali značajnim komentarom na ovu situaciju oglasio se i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poručivši: “Nezgodno je kad ti je Tito najbolji prijatelj, a nije maršal.” Ovaj Dodikov komentar jasno pokazuje kako SNSD, unatoč raskidu suradnje s “trojkom”, planira ponovno učvrstiti svoju poziciju u vlasti, možda čak i kroz nove saveze sa SDA. Takva mogućnost izaziva zabrinutost unutar “trojke”, koja pokušava pronaći stabilan put naprijed, ali i među dužnosnicima s hrvatske strane, HDZ-a BiH. Naime, HDZ BiH, predvođen Draganom Čovićem, godinama je inzistirao na ubrzavanju europskog puta zemlje kroz provedbu teških, ali nužnih reformi. Ova politička kriza dolazi u trenutku kada je HDZ bio najbliže postizanju nekih od ključnih ciljeva, poput otvaranja izborne reforme i stvaranja funkcionalnije države. Čović je već nekoliko puta javno apelirao na stabilnost koalicije, ističući da Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti dodatne političke blokade koje bi usporile ili potpuno zaustavile put prema članstvu u Europskoj uniji. Premda HDZ BiH nije izravno uključen u aktualne sukobe između “trojke”, SDA i SNSD-a, jasno je da najmanje koristi od ovog raspleta ima upravo hrvatska strana. Njezin glavni fokus na europske integracije i unutarnje reforme sada pada u drugi plan, dok politički akteri iz ostalih konstitutivnih naroda vode bitke oko moći. Istodobno, oporbene stranke iz Republike Srpske – predvođene PDP-om, SDS-om i Listom za pravdu i red – traže svoje mjesto pod suncem nakon desetljetnog hlađenja izvan vlasti koju je od njih “uzurpirao” SNSD.
EU na čekanju
