Kameni vinogradi Vinarije Čitluk u Blizancima svojevrsno su čudo, svjetski raritet. Tu se proizvodi grožđe iznadprosječne kvalitete, a od njega nastaje i vrhunsko suho bijelo vino – Kameno. Istodobno s trganjem ovih se dana održavaju i 70. Dani berbe grožđa – Brotnjo 2025. koji slave rezultate mukotrpnog rada, grožđe i vino
Dok istječu posljednji dani kalendarskoga ljeta, a priroda, u igri sunca i svjetlosti, polako poprima jesenske boje, najvažniji posao u Brotnju, najvećem vinogorju u Bosni i Hercegovini s 1000 hektara površine pod vinogradima i čak oko pet milijuna trsova, u punom je jeku. I ovog su rujna vinogradi u općini Čitluk oživjeli, a trganju, kako se u ovom kraju popularno zove berba grožđa, pristupili su svi – od stalnih i sezonskih radnika Vinarije Čitluk do mještana u privatnim, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Autohtone sorte vinove loze žilavka i blatina zaštitni su znak hercegovačkih vinara i vinogradara, a tu je i trnjak. Ovdašnji stručnjaci kažu kako nešto žilavke ima i u Hrvatskoj te Sjevernoj Makedoniji, ali nigdje ne daje ovako dobre rezultate kao u Hercegovini.
Na južnoj strani kamenite visoravni Brotnjo, u Blizancima, već više od četiri desetljeća pozornost plijeni jedinstveno mjesto – kamena pustinja pretvorena u oazu obilja i ljepote. Taj čudesni, svjetski raritet nazvan Kameni vinogradi smješten je na 180 – 230 metara nadmorske visine i nadaleko je poznata plantaža Vinarije Čitluk, najveće u BiH. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, kada se došlo na ideju u “moru kamena” zasaditi vinograd, mnogi su bili skeptični. Ipak, na neplodnom je kamenjaru, nakon dvije godine pripreme terena ili, kako su to tada zvali – “krčenja šume”, 1982./1983. zasađena domaća žilavka. Sve ostalo je povijest…
BEZ NAVODNJAVANJA
Kameni vinogradi, desetljećima poslije, najbolje ilustriraju kako se ljudskom intervencijom oskudna zemlja može pretvoriti u plodnu oazu, što nam potvrđuje i glavni enolog Vinarije Čitluk dr. sc. Tihomir Prusina, inače prvi doktor vinarstva i vinogradarstva u BiH, broćanski tata-mata za božansku kapljicu, i sam jedan od “krivaca” za sadnju ovog čuda u kamenu. Kameni vinogradi (zvani i ekonomija) prostiru se na ukupno 100 hektara površine. I tu je ovih dana itekako živo. Trganje se, kada je riječ o grožđu iz kojeg se dobivaju vrhunska vina, obavlja – ručno. Dok berači po škrtoj, kamenitoj hercegovačkoj zemlji neumorno rade, ne smeta im ni vrućina koja još ne popušta – temperature se posljednjih dana u Hercegovini ponovno penju iznad 30 Celzijevih stupnjeva. No, s punom spremom – šeširima, maramama… Valja se zaštititi jer – posao ne smije čekati.
– S obzirom na specifičnosti terena, umjesto uobičajenih dubokih jesenjih i proljetnih oranja, vrši se rastresanje tla specifičnim kultivatorima s perima, čime se istodobno odstranjuje korov. Površinska obrada tla tijekom vegetacije obavlja se također kultivatorima koji imaju radno tijelo pera, ali uz plići zahvat, čime se istodobno mehanički uništava korov. U kritičnim fazama vegetacije vodni se režim nadopunjuje sustavom za natapanje “kap po kap” – kaže nam Prusina, dodajući kako se od te godine, odnosno od početka Domovinskoga rata, ni jedan vinograd Vinarije Čitluk uopće ne navodnjava i upravo od tada grožđe i vino puno su kvalitetniji.
– Loza se sama snalazi – lakonski nam odgovara Prusina dodajući još posebnosti vezanih uz Kamene vinograde koje nerijetko posjećuju i skupine znatiželjnika i turista.
Površina “oaze u kamenu”, iz koje “izvire” više od 200.000 loza, podijeljena je na proizvodne jedinice – parcele, popularne table, njih jedanaest. Veličina pojedinih parcela je od 7 do 9 hektara. Oko 90% otpada na autohtoni kultivar Hercegovine žilavku, a 10% je također autohtoni kultivar bena. No, vratimo se na fenomen Kamenih vinograda. Specifični su i po tome, kako nam kaže Prusina, što je količina tla na ovom mjestu zanemariva – vapnenac čini čak 70% supstrata. Više na vecernji.ba
www.abcportal.info
