Proces izrade Plana reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan nije bio bez izazova. Iako su susjedne zemlje poput Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova već dostavile svoje liste reformi i već koriste sredstva iz Plana rasta, Bosna i Hercegovina je još uvijek u fazi usuglašavanja
Na posljednjoj sjednici je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo prijedlog da najkasnije do sredine kolovoza 2025. godine bude usvojen i proslijeđen europskim institucijama nacrt liste reformi i Plan rasta. Ovaj korak bitan je za Bosnu i Hercegovinu, koja još uvijek nije dostavila traženi popis reformi Europskoj komisiji unatoč ranijim obvezama prema europskim institucijama, piše Večernji list BiH.
Odluka o rokovima od iznimne je važnosti jer bi ispunjavanjem tih zahtjeva BiH mogla ostvariti pravo na korištenje oko milijardu eura koje je Europska unija izdvojila za podršku zemljama zapadnog Balkana u okviru Plana rasta. Naime, Europska komisija jasno je naglasila u svom pismu iz lipnja 2025. da će, ako Reformska agenda ne bude dostavljena najkasnije do summita lidera zapadnog Balkana, koji će se održati 30. lipnja u Skoplju, doći do smanjenja sredstava predviđenih za Bosnu i Hercegovinu, počevši s rezanjem od 10%. Mogući kumulativni gubitak mogao bi dosegnuti iznos od 1,085 milijardi eura, što bi imalo dugoročne posljedice za BiH. U tom kontekstu jučerašnja odluka Vijeća ministara BiH stvara pritisak na sve razine vlasti u zemlji kako bi se postigla usklađenost i ispunili zahtjevi Europske komisije.
Dugotrajan proces usklađivanja
Proces izrade Plana reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan nije bio bez izazova. Iako su susjedne zemlje poput Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova već dostavile svoje liste reformi i već koriste sredstva iz Plana rasta, Bosna i Hercegovina je još uvijek u fazi usuglašavanja. Razlozi za ovo kašnjenje dijelom leže u političkim nesuglasicama između srpske i bošnjačke strane, kao i između četiri županije u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA). Također, postoji i složena situacija s Vladom Republike Srpske, što je dodatno usporilo proces.
Europska unija je od početka jasno stavila do znanja da će podržavati samo one zemlje koje ispunjavaju obveze prema reformama, a BiH je jedina zemlja u regiji koja još uvijek nije dostavila svoju Reformsku agendu. Ove reforme, koje uključuju obrazovanje, tržište rada, zelenu i digitalnu tranziciju, vladavinu prava i razvoj privatnog sektora, ključne su za postizanje dugoročne stabilnosti i napretka.
www.abcportal.info
