Provođenje Reformske agende i njezinih mjera direktno je vezano uz dobivanje novca iz fonda. BiH bi do kraja godine, ako dokument bude odobren, trebala dobiti nešto više od 60 milijuna eura, a svaka naredna tranša bit će vezana uz provođenje dogovorenih mjera.
Sam dokument koji je usvojen na sjednici Vijeća ministara podijeljen je u četiri sekcije: Zelena i digitalna tranzicija, Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, Razvoj ljudskog kapitala i Vladavina prava, piše klix.ba
SRBI SU IPAK DOBILI ŠTO SU TRAŽILI KAKO BI PRIHVATILI AGENDU
Kao što je već od ranije poznato, BiH nije usvojila Reformsku agendu zbog blokada iz SNSD-a, kojima su smetale odredbe vezane za Ustavni sud, te ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.
Ovaj problem je “riješen” tako što je, u kontekstu Ustavnog suda, u usvojenom dokumentu samo navedeno da se on treba “reformirati” i da se “treba riješiti pitanje stranih sudaca.”
Umjesto odredbe o popunjavanju Ustavnog suda, kojem fale dvoje sudaca koje se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, na kraj jedine rečenice o Ustavnom sudu dodana je odredba da se “mora naći način da se poštuju sve odluke.”
Slučaj Vijeća za državnu pomoć je “riješen” tako što je zahtjev za ukidanje entitetskog veta potpuno ukinut i zamijenjen pozivom za “profesionalno djelovanje.”
Vrijedi istaći da je za dobar dio mjera rok prosinac 2025. godine, a finalni rok za neke od mjera je sredina 2027. godine. Usklađenost sa dogovorenim mjerama Europska komisija će provjeravati svakih šest mjeseci.
www.abcportal.info
