Nakon izmjene toplijih i hladnijih razdoblja te suhih i kišovitih, ponegdje čak i snježnih, studeni je ne samo malo smanjio do tada znatnija pozitivna temperaturna odstupanja ovogodišnje jeseni, nego i većinom približio prosjeku dotadašnju sezonsku količinu oborine. I u najnovijoj prognozi za zimu mala je vjerojatnost velike dugotrajne hladnoće, piše HRT.
Studeni bez velike studeni, uz i višak i manjak oborine
Topliji početak studenoga – ponegdje u unutrašnjosti Hrvatske čak i rekordno topli blagdan Svih svetih i Dušni dan – nisu bili najava tako iznimnog cijelog mjeseca. Slijedila je izmjena hladnijih i toplijih razdoblja pa je srednja mjesečna temperatura zraka na kraju u većini Hrvatske oko prosječne za službeno klimatološko razdoblje od 1991. do 2020. godine.
Detaljnija analiza i službena klimatološka ocjena stručnjaka DHMZ-a vrlo vjerojatno će pokazati najveće pozitivno odstupanje u istočnoj Hrvatskoj, oko 1 °C, dok će ponegdje srednja mjesečna temperatura zraka biti i malo niža od višegodišnjih srednjih vrijednosti, primjerice u Zagrebu za 0,2 °C te u Dubrovniku za 0,1 °C, gdje je i listopad bio malo hladniji od prosječnog.
Ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je zabilježen i manjak u usporedbi s prosječnim vrijednostima – primjerice na sjevernom Jadranu te u Lici, pri čemu je u Gospiću studeni bio čak četvrti mjesec u nizu s manjkom oborine, ali i višak – zamjetniji na srednjem i južnom Jadranu.
DHMZ je potkraj studenoga tradicionalno objavio sezonsku prognozu za zimu:
– Dugoročna prognoza za klimatološku zimu (počinje 1. prosinca i traje do kraja veljače) ukazuje na još jednu zimu topliju od uobičajene.
Prema dostupnom prognostičkom materijalu postoji umjerena do velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje sezonske temperature od višegodišnjeg prosjeka (1991. – 2020.), i to u sva tri mjeseca.
Pritom uz prodore hladnog zraka koji su izgledni tijekom sezone, velika je vjerojatnost da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno (ali vjerojatno kratkotrajno), osobito u unutrašnjosti. Ipak, prosinac će početi s temperaturom oko uobičajene ili višom, a zatim slijedi hladnije razdoblje.
Količina oborine predviđa se oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. To znači da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća intenzivnija oborina, odnosno obilna kiša ili snijeg.
Gledajući po mjesecima, u prosincu postoji signal za količinu oborine iznad prosjeka, ponajprije na Jadranu i uz njega također uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Napominjemo da je pouzdanost prognoze oborine na sezonskoj skali manja od prognoze temperature, pa to valja imati na umu kod interpretacije.
Dodatno, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Za takvu informaciju treba pratiti prognoze te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja.
Sezonska prognoza koja se izrađuje u Sektoru za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, čija je Hrvatska članica, objavio je DHMZ.
Stoga se može zaključiti kako su i dalje prilično postojani uzastopni prognostički izračuni za zimu 2025./2026., koji su već objavljivani na medijskim platformama HRT-a i DHMZ-a:
Premda bi mnogi željeli znati – detaljnije od dugoročnih prognostičkih izračuna ne treba očekivati. Pogotovo ne hoće li, gdje, kada i koliko pasti snijega. Sigurno će ga barem ponegdje biti i ove zime, posebice u gorju. Njegovi ljubitelji mogu se samo nadati da zima neće biti toliko ‘blaga‘ pa da su najviši snježni pokrivač u ovoj hladnoj sezoni već imali – i prije zime:
Naravno, valja pričekati još barem dva tjedna i s vremenskim prognozama mnogima željenog snijega na Badnjak i Božić. Uostalom, njegova pojava u nizinskom dijelu Hrvatske na te dane ionako nije česta, zaključuje HRT.
www.abcportal.info
