Zvono za uzbunu: Ugasile se već dvije velike farme u BiH s oko 250 grla

Dok potrebe za hranom rastu, uvjeti za njezinu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Europska unija za sezonu 2026./27. prognozira proizvodnju od 262 milijuna tona žitarica, što je čak 9,6 posto manje nego godinu ranije.

Suša je oborila prinose, a cijene inputa poskupjele su proizvodnju. U Europskoj uniji prognozira se pad proizvodnje žitarica, kao i u SAD-u. Dok se domaće farme gase, a površine pod pšenicom smanjuju, tko će proizvoditi hranu? I koliko će nas stajati sve veća ovisnost o uvozu?

Dok potrebe za hranom rastu, uvjeti za njezinu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Europska unija za sezonu 2026./27. prognozira proizvodnju od 262 milijuna tona žitarica, što je čak 9,6 posto manje nego godinu ranije. Posljedice takvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici. Iako vremenske prilike nisu jedini problem, sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak.

„Ove godine vidim da je enormno manje površina pod pšenicom u odnosu na prošlu godinu. I iz razloga teže pripreme zemljišta i iz razloga cijene repromaterijala. Kad mi svu tu pšenicu proizvedemo, izborimo se sa svim nametima i problemima, onda dođemo u mlin gdje tu pšenicu predamo i čekamo kad će netko odrediti cijenu“, govori za FTV proizvođač Mustafa Gradaščević.

Slična je slika i u stočarstvu. Gašenje farmi ne znači samo manje proizvedenog mlijeka i mesa nego i gubitak radnih mjesta, smanjenje otkupa te udar na čitav lanac koji ovisi o domaćoj proizvodnji.

„Na području grada Živinica ugasile su se dvije velike farme, koje broje oko 250 grla, što je iznimno značajno za proizvodnju mlijeka na području cijele države“, pojašnjava Eldin Glibanović, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka TK-a.

„Isto tako, kada govorimo o izvozu crvenog mesa, 30 godina mi ne možemo izvoziti u EU. A nama sve ulazi. Zar je moguće da nemamo neko rješenje 30 godina“, ističe Miljan Erbez, stručni suradnik u Udruzi proizvođača mlijeka RS-a.

Susjedne zemlje primjenjuju diferenciranu stopu PDV-a, čime svojim proizvođačima olakšavaju troškove proizvodnje; s druge strane, bosanskohercegovački proizvođači nemaju tu pogodnost. Svakodnevno suočeni s visokim ulaznim troškovima i ograničenom potporom, teško se nose s konkurencijom iz uvoza.

„Hrvatski poljoprivrednik ima 5 posto PDV-a na te inpute. I on je odmah u startu za 12 posto konkurentniji od nekog ovdje našeg seljaka koji ima 12 ovaca, 5 krava – daj da se smilujemo toj kategoriji jer to je 70.000 obitelji! Neka je po četiri člana, to je 280.000 ljudi“, dodaje Erbez.

Koliko je takav položaj rizičan, pokazuju i podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla više od 5,3 milijarde maraka poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je izvoz iznosio tek nešto više od 1,2 milijarde.

„Mi najveći problem možemo imati jer smo uvozno orijentirani, ovdje se sve živo uvozi, ja mislim 95 posto, a ne možemo ni 5 posto potreba osigurati iz domaće proizvodnje“, ustvrdio je Jovan Vasilić, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Zvono Bijeljina.

U zemlji koja sve više ovisi o hrani iz uvoza, svaki poremećaj na svjetskom tržištu može se preliti i na domaće cijene. Za bh. kućanstva koja već teško pokrivaju osnovne troškove, pitanje više nije samo koliko će hrana stajati, već hoće li si je moći priuštiti.

www.abcportal.info

Facebook komentari


ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Posljednji članci

©2025  Sva prava pridržava ABCportal.info