Loša ekonomska situacija, neusklađenost visine osobnih primanja sa snažnim inflacijskim udarom, kao i općenito nizak standard i niska razina kupovine moći, razlozi su zbog kojih iz mjeseca u mjesec rastu kreditna zaduženja građana, koja su na kraju rujna probila broj od 14 milijardi maraka, piše Večernji list BiH. I dok većinu kreditnog zaduženja, i to u iznosu od 10 milijardi i 61 milijun maraka, čine potrošački nenamjenski krediti, uvidom u statistički portal Centralne banke BiH vidljivo je kako rastu i iznosi kredita za kupnju postojećih, kao i za gradnju i kupnju novih stambenih objekata.
Rast građevinskog sektora, odnosno potražnja za stanovima koja uvjetuje i konstantan rast cijena četvornog metra, vidljivo je, nije uvjetovan isključivo štednjom imućnijih građana u nekretninama; rast je dijelom i posljedica potražnje građana za stanovima i kućama. Potonji su pak do grla u kreditima, a dokaz je podatak kako je za ovu namjenu kreditno zaduženje stanovništva premašilo broj od 3 i pol milijarde maraka. Tako su na kraju rujna krediti građana za izgradnju i kupnju novih stambenih jedinica iznosili 2 milijarde i 230,8 milijuna maraka, dok su krediti za kupnju postojećih stambenih jedinica dosegnuli iznos od milijardu i 274,3 milijuna maraka.
Podsjećamo, prema podacima Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose, ukupna ostvarena vrijednost nekretnina iz kupoprodajnih ugovora u prvoj polovini 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 867,598.995 KM, što je, prema dostupnim podacima, za 3% više u usporedbi s prvom polovinom 2024. godine. U prvih šest mjeseci 2025. godine ukupan broj realiziranih kupoprodajnih ugovora iznosi 10.038, što predstavlja pad od 11% u odnosu na prvih šest mjeseci 2024. godine. Kada je riječ o pregledu tržišta nekretnina u prvoj polovini 2025. godine, tri su dominantne kategorije nekretnina prema broju transakcija: poljoprivredno zemljište, stanovi i građevinsko zemljište. Po vrijednosti ugovora prevladavaju tržišta stanova, građevinskog zemljišta i kuća. Po broju prodanih stanova najviše se ističu Tuzla, Centar Sarajevo, Zenica, Mostar, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Travnik.
U skladu s raspoloživim podacima za prvu polovinu 2025. godine, u Federaciji BiH prosječna cijena stana veća je za 7%, prosječna cijena kuće veća je za 11%, a prosječna cijena građevinskog zemljišta manja je za 6% u odnosu na prvu polovinu 2024. godine.
Potrošački krediti
Sve navedeno jasno upućuje na nastavak širenja nekretninskog balona, koji podržava i stalni rast potražnje.
S druge strane, najveći iznos kreditnog zaduženja stanovništva čine potrošački nenamjenski krediti, što je zapravo i očekivano s obzirom na rastuće inflacijske pritiske, ali i činjenicu da, unatoč određenim reformama u cilju smanjivanja fiskalnog opterećenja rada, nije došlo do značajnijeg porasta osobnih primanja. Prema podacima Centralne banke, iznos nenamjenskih potrošačkih kredita na kraju rujna bio je 10 milijardi i 61,7 milijuna maraka, dok je mjesec ranije bio 9 milijardi i 984,7 milijuna maraka. Rast u ovom segmentu kreditnog zaduženja lako je objašnjiv – inflacijska kretanja uzrok su situacije u kojoj je velikom broju obitelji u zemlji nužan neki oblik pozajmice kako bi sanirale nepredviđene troškove, ali i neka sezonska ulaganja, od pripreme za zimu, preko troškova obrazovanja pa do godišnjih odmora. O životnom standardu velikog broja radnika svjedoče i podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine koji je izračunao kako je sindikalna potrošačka košarica za rujan iznosila 3431,60 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za srpanj 2025. iznosila je 1628 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku). Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom tek je 47,44%, dok je pokrivenost minimalnom plaćom mizernih 29,14%. Prvo mjesto u mjesečnoj potrošnji čini prehrana s 41,80 posto, što dovoljno govori o činjenici da velikom broju stanovnika BiH na kraju mjeseca ne ostaje dovoljno sredstava za bilo kakva nepredviđena izdvajanja, ali ni za planske troškove poput, primjerice, registracije automobila. U tom slučaju vraćamo se na početnu tezu kako je rast nenamjenskih potrošačkih kredita posljedica niskog životnog standarda, a što bi moralo potaknuti vlasti da snažnije rade u smjeru provedbe reformskih zahvata u fiskalnoj politici. Smanjenje zbrojne stope doprinosa u Federaciji hvale je vrijedan potez, no ostaje još toga za uraditi u segmentu financija, ali i tržišta rada, uz zadržavanje odluke kojom je poslodavcima omogućena isplata neoporezive pomoći radnicima. Dugoročno, Bosni i Hercegovini trebaju investicije u privatnom sektoru, kao i osnaživanje konkurentnosti na europskim tržištima.
Od ostalih kategorija kreditnog zaduženja koje bilježe rast, primjetno je kako su krediti za nabavu novih automobila zabilježili svojevrsni rekord, dosegnuvši broj od 10,8 milijuna maraka, dok su krediti po kartičnom poslovanju zabilježeni u iznosu od 278,8 milijuna maraka.
www.abcportal.info
